Opća stomatologija

Preporučamo da čišćenje kamenca obavite svakih 6 mjeseci, a po potrebi i češće.

Vrlo često na površini zuba zaostaju pigmentacije iz hrane i pića koje su bitan uzročni faktor u nastanku patoloških procesa, a predstavljaju i estetski problem.

Najčešće pigmentacije prisutne su kod pušača, te ljudi koji piju mnogo obojenih napitaka poput kave i čaja. One se vrlo teško odstranjuju četkicom ili se uopće ne mogu odstraniti.

Pojavljuju se kao tamnosmeđe do crne mrlje na površini zuba, obično intenzivnije uz zubno meso. Zubi postaju sve više žuti, puni kamenca i plaka, a time je u ustima sve više bakterija koje su štetne za zube i cjelokupni organizam.

Za nastanak karijesa potrebno je djelovanje više čimbenika, među kojima su najvažnije bakterije zubnog plaka, prehrana i vrijeme.

Moguće je preventivno djelovati na nastajanje zubnog karijesa jer u njegovom nastanku veliku ulogu igraju prehrana i oralna higijena. Preporučamo redoviti godišnji pregled kako bi se na vrijeme detektirale promjene koje mogu dovesti do većih problema.

Najčešće, simptomi povezani s upalom zubnog živca su: bol na hladno koja traje dugo nakon podražaja, oteklina, bol na zagriz, bol na toplinu, fistula (gnojni ‘prištić’) te spontana, pulsirajuća bol koja ne prestaje bez da uzmete tabletu protiv bolova.

Nisu svi zubi jednaki, pa isto nisu jednaki ni problemi na njima te nužni popravci.

Glavni faktori koji ograničavaju trajanje posjeta su: mogućnost pacijenta da drži usta otvorena bez pretjeranog napora, mogućnost osiguravanja bezbolnosti (maksimalna količina anestezija - najčešće prilikom kirurških zahvata) i potreba za višeposjetnim tretmanom zuba (najčešće prilikom liječenja korijenskih kanala).

Termini za popravke zuba obično ne traju više od 2 sata, zbog udobnosti pacijenta. Iznimka su veliki protetski zahvati, kada je moguće napraviti mnogo posla u jednom terminu.

Plombe nije potrebno mijenjati ako su dobro napravljene, funkcijski ispravne i ako se ispod njih ne utvrdi novi karijes radiološkim i kliničkim pregledom. Mogu se promijeniti iz estetskih razloga.

Naravno, ali je zahvate poželjno napraviti u više kratkih posjeta i obaviti samo zdravstveno nužne zahvate. Sve ostalo je bolje obaviti nakon poroda.

Dijastema je razmak između dva susjedna zuba. Najčešće se nalazi između gornjih središnjih inciziva. Može se zatvoriti ortodontskom terapijom ili krunicama iz estetskih razloga.

Dijasteme su česte i kod male djece koja imaju mliječne zube i normalan su nalaz za mliječnu denticiju.

Ne mogu, što je potvrdio Znanstveni odbor za nove i novoutvrđene zdravstvene rizike europske komisije (SCENIHR), koji je u svojim smjernicama izrazio stajalište da nema dokaza ikakve povezanosti amalgamskih ispuna i povećane, odnosno smanjene plodnosti u muškaraca i žena.

Kao dokaz, citira se jedno istraživanje: "Mi smo mišljenja da dobro izrađene amalgamske plombe ne predstavljaju rizik za zdravlje i da ih nije potrebno mijenjati, ali svi novi ispuni koje radimo su potpuno bez amalgama ili žive u bilo kojem obliku."

Moguć je osjećaj boli nakon endodontske terapije, ali ako taj osjećaj potraje, potrebno je napraviti CT kako bi se utvrdio uzrok.

Mrtav zub je izraz koji se često koristi za liječeni zub iz kojeg je izvađen živac. Može se raditi i o zubu u kojem je zbog nekog patološkog razloga odumro živac.

Plomba ili ispun je materijal kojim nadomještamo izgubljeno tvrdo zubno tkivo, a do gubitka najčešće dolazi zbog karijesa i frakture. Ispuni mogu biti različitih vrsta od kojih su najpoznatiji amalgamski (tzv. crna plomba) i kompozitni (tzv. bijela plomba).

U poliklinici Arena Dental ne radimo amalgamske ispune zbog boljih fizikalno-mehaničkih svojstava kompozitnih ispuna i potencijalne toksičnosti amalgamskog ispuna. Za kvalitetan i dugotrajan ispun potrebna je dovoljna površina zuba, čisto i zdravo radno polje i dobra priprema.

Vađenje živca ili endodoncija je postupak u kojem se živac i pulpa koji se nalaze u zubu izvade. Živac se posebnim instrumentima uklanja iz kanala i dezinficira te se stavlja punjenje u kanale.

To je standardan i bezbolan proces, a najčešće je jedini način da sačuvamo zub u ustima i otklonimo bol.

Zubima šteti hrana koja u svom sastavu ima puno kiselina i šećera. Kiseline otapaju caklinu, a u nastalim se pukotinama nakupljaju bakterije koje se hrane šećerima koje unosimo hranom.

Zato je bitno redovito prati zube, jer se tako smanjuje broj bakterija u ustima i pH u ustima se vraća na normalne vrijednosti. Najštetniji utjecaj na zube ima hrana koja ima puno jednostavnih šećera poput slatkiša.