Pasta za zube sa ili bez fluora

Pasta za zube je jedan od najbitnijih proizvoda za održavanje oralne higijene. Glavna uloga joj je mehaničko uklanjanje naslaga hrane i nečistoća sa zuba u kombinaciji s četkicom. Međutim, pasta za zube ima i antiseptičko djelovanje te uklanja zadah iz usta. Dodavanjem fluorida pasti za zube, danas se pomaže održavanju zdravlja zubi prevenirajući nastanak karijesa. Fluor je prirodni element kojeg nalazimo u vodi i hrani. Iz organizma se izlučuje putem mokraćnog i probavnog sustava te sline i znoja.

Djelovanje fluora na zube

Fluor jača zube tako što ubrzava remineralizaciju i sprječava bakterije da proizvode kiseline. Demineralizaciju (gubitak minerala) zuba uzrokuju bakterije koje se hrane ugljikohidratima u ustima i proizvode kiseline koje rastvaraju kristale u zubima. Remineralizacijom se caklina ponovno izgrađuje. U ovom se procesu minerali poput fluora, kalcija, fosfata talože u caklini. Prevelik gubitak minerala bez istovremene obnove cakline dovodi do nastanka karijesa.

Fluor je izazvao veliku pozornost i postao predmet mnogih diskusija s obzirom na njegov utjecaj na zdravlje, zbog svoje toksičnosti i mogućnosti uzrokovanja oštećenja zuba. Često se postavljalo pitanje o metodama uporabe fluora i njegovom štetnom djelovanju. Nekada se fluor unosio u organizam endogeno (sistemski) putem probavnog sustava (fluoridiranom vodom, mlijekom, kuhinjskom solju, tabletama, kapima) te bi se putem krvotoka ugradio u zube i sprječavao nastanak karijesa. Postalo je upitno koliko je dobro unositi toliko fluora u organizam (s obzirom na njegovu visoku toksičnost) i koja količina fluora se ugradi u zube. Neke naučne činjenice o biološkim učincima fluorida govore o tome da su fluoridi jako opasni po zdravlje čovjeka, uzrokuju promjene funkcije bubrega, želučane sluznice i remete neke stanične i hormonalne funkcije. Prekomjerne količine fluora uzrokuju trajne promjene i na zubima (dentalnu flurozu) koje se uočavaju kao bijele mrlje. Mnogim istraživanjima došlo se do zaključka kako je puno bolja topikalna (lokana) primjena fluora (zubnim pastama, koncentriranim otopinama, gelovima, lakovima, pojedinim materijalima za ispune, žvakaćim gumama).

Kada je prvi put fluor dodan u pastu za zube, bio je veoma kritiziran od strane ADA-e (Američka asocijacija stomatologa), a odobrenje je dala tek 1950. godine. Tada su određena i ograničenja količine fluora koji se može dodati u pastu, a da je neškodljiv po zdravlje.

Količina fluora u pastama za zube za određenu dob:

• od 6 mjeseci do druge godine – 500 ppm (parts per milion) fluora (0,5 mg/g)
• od druge do šeste godine – 1000 (+) ppm
• od šeste godine i više – 1450 ppm

Preporučuje se početi koristiti pastu za zube kod djece kada zna ispljunuti, to je dob od oko 1,5 godine (kada nikne prvi mliječni kutnjak). Uzimajući u obzir kako djeca uglavnom progutaju dio paste za zube, količina paste koju dijete koristi bi trebala biti do veličine zrna graška. Npr. u Americi 1991. godine je prijavljen smrtni slučaj kao posljedica unošenja u organizam oko 16 mg/kg fluorida. Tvrde da su samo 2 grama fluorida dovoljna da usmrte odraslog čovjeka. Na primjer jedna zubna pasta s fluorom sadrži 1 mg/g fluorida.

Primjena pasta za zube s fluorom se smatra najjednostavnijim načinom prevencije karijesa. Njima se pripisuje najveća zasluga za značajno smanjenje incidencije karijesa u razvijenim zemljama. Neki autori paste za zube s fluorom nazivaju REVOLUCIJOM U STOMATOLOGIJI.

Ako se upotrebljava pravilno fluor je bezopasan i koristan, međutim u velikim dozama može biti štetan.

Ne smijem zanemariti činjenicu kako postoje paste za zube i bez fluora, uglavnom su to prirodne ili homemade paste, a cijenom su gotovo dvostruko skuplje. Koju ćete pastu za zube koristiti je vaš izbor, a najbitnije je odabrati pastu koju ćete redovito i pravilno upotrebljavati.